Lindenia tetraphylla spada među najfascinantnije i najveće vrste vilinih konjica, ne samo u BiH, nego i u cijeloj Evropi. U Bosni i Hercegovini u značajnijem broju se može vidjeti jedino u Hutovom blatu koje je i jedino potvrđeno područje na kojem se ova vrsta razmnožava u našoj zemlji, zbog čega spada i među naše najrjeđe i najugroženije viline konjice.
Globalno područje rasprostranjenja vrste obuhvata prostor od centralne Azije, preko Bliskog Istoka do Sredozemnog mora. Na prostoru Mediterana postoji vrlo mali broj stalnih populacija, prije svega na obalama sjevernog Jadrana, u Grčkoj i Turskoj.
Jedinke ove vrste je lako prepoznati po listastim proširenjima (krilcima) pri kraju abdomena. Boja im varira, od svijetlih jedinki boje pijeska do jako tamnih, a u dolini rijeke Neretve javlja se i izrazito tamna, crna forma ove vrste koja nije prisutna nigdje drugo u Evropi. Odrasli primjerci plijen često vrebaju sa zemlje pri čemu drže abdomen izdignut iznad ostatka tijela. S obzirom daje sklona selidbama, po čemu je takođe specifična u svojoj porodici, L. tetraphylla se može često vidjeti daleko od staništa na kojima se razmnožava.
Staništa i ekologija ove vrste su još uvijek slabo poznati, ona uglavnom naseljava veća jezera i sporotekuće rijeke koje karakteriše veća površina otvorene vode i dobro razvijena vegetacija tršćaka. Za razliku od drugih evopskih predstavnika porodice Gomphidae koji primarno naseljavaju tekućice, L. tetraphylla je pretežno jezerska vrsta.
Zbog čega je L. tetraphylla ugrožena?
Osnovni razlog ugroženosti vrste je uništenje staništa kao posljedica narušavanja vodnog režima. Zbog ugrožavanja malog broja preostalih populacija vrsta je uvrštena na Crvenu listu vilinih konjica Evrope među ranjive vrste. Pored toga, uključena je i u Dodatak II Direktive o staništima Evropske unije, što znači da sve zemlje koje su, ili žele biti, dio Evropske unije obavezne zaštiti najznačajnija staništa ove vrste. L. tetraphylla je zaštićena i Konvencijom o zaštiti divljih vrsta i staništa u Evropi (Bernska konvencija).
Planirana izgradnja hidroenergetskih objekata u slivu rijeke Neretve i preusmjeravanje vode u druge dijelove sliva može dovesti do značajne degradacije vrijednih močvarnih staništa u Hutovom blatu. Ovi zahvati dovode u opasnost staništa ove ugrožene vrste u BiH, kao i kompletnu populaciju sliva rijeke Neretve.
U okviru projekta „Kraška slatkovodna staništa: identifikacija i participativno planiranje očuvanja ugroženih vrsta beskičmenjaka i riba“ koji je finansirao Partnerski fond za kritično ugrožene ekosisteme (Critical Ecosystem Partnership Fund - CEPF), članovi Udruženja BIO.LOG su u saradnji sa Slovenačkim odonatološkim društvom tokom 2013. i 2014. godine provodili istraživanje ove vrste u parku prirode Hutovo blato. Više o ovom istraživanju možete saznati na web stranici projekta: www.karsthabitats.ba.
